1 Timothy 1

1E Pol. Kristus Yesus na e qariŋbej deqa e aqa anjam marsim laqnum. Qotei agi iga padalo sawaq dena eleŋej qaji naŋgi Kristus Yesus wo naŋgi aiyel na e giltbeb deqa e naŋgo anjam marsim laqnum. Iga Yesus a olo laŋ qureq dena bam unqajqa deqa tariŋeqnum.

2O Timoti, e na anjam endi neŋgreŋyosim ni qa qariŋyonum. E nami Yesus aqa anjam ni mermonam qusimqa ino areqaloq di siŋgilatem. Deqa ni ijo aŋgro bole bulonum. Gago Abu Qotei wo gago Tamo Koba Kristus Yesus wo naŋgi aiyel ni qa dulosib are boleinjrimqa ni are lawo na soqnime.

Iga gisaŋ anjam kalil gotraŋyoqnqom

3E Masedonia sawaq gilqa osimqa ni endegsi mermem, “Ni Efesus qureq di soqne.” Ariya bini e anjam di olo pulutsiy ni mermqai. Ni Efesus qureq di ololo soqne. Qure dia tamo qudei naŋgi Qotei aqa anjam marqa oqnsib gisaŋ anjam bei ti turtoqnsib tamo uŋgasari naŋgi minjreqnub. Deqa ni Efesus qureq di sosimqa tamo naŋgi di siŋgila na endegsi minjre, “Niŋgi gisaŋ anjam di tamo uŋgasari naŋgi minjraib.” 4O was qu, gisaŋ tamo naŋgi di laŋa sa anjam ti naŋgo moma naŋgo ñam qa ti anjam koba laŋa laŋa mareleŋeqnub. Deqa ni na tamo naŋgi di minjrim naŋgo kumbra di uratqab. Naŋgo anjam di tamo uŋgasari naŋgi minjroqnsib dena naŋgo areqalo tulaŋ ugeugeiyetnjreqnub. Deqa tamo uŋgasari naŋgi di Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatqa yeqnab anjam dena naŋgi aqaryainjrosaieqnu. Od, iŋgi bole bole Qotei na iga egwa mareqnu qaji di naŋgi qalieqa yeqnab anjam dena naŋgi yala aqaryainjrosaieqnu. 5Ariya Qotei na iga aqa wau ojqajqa mergeqnu. Aqa wau agiende. Iga na tamo uŋgasari naŋgi Yesus aqa anjam minjroqnim naŋgi a qa naŋgo areqalo siŋgilatosib dena naŋgi Qotei aqa ŋamgalaq di une saiqoji sqab. Sosib kumbra dena naŋgo areqalo tigeltetnjroqnim naŋgi qalaqalaiyo kumbra dauryoqnqab. 6Tamo qudei naŋgi kumbra di dauryqa urateb deqa naŋgi tulaŋ nanarioqnsibqa anjam laŋa laŋa mareleŋeqnub. 7Bole, naŋgi Qotei aqa dal anjam tamo uŋgasari naŋgi minjrqajqa are koba qaleqnub. Oqnsib minjreqnub, “Anjam iga na merŋgeqnum qaji endi bole.” Ariya naŋgi tamo tulaŋ nanari deqa anjam naŋgi palonteqnub qaji di aqa utru naŋgi qaliesai. Naŋgo segi anjam di naŋgi poinjrosaieqnu.

8Iga qalieonum, Qotei a nami dal anjam atej. Deqa dal anjam a wau ti. Iga dal anjam aqa wau di geregere ojqom di iga marqom, dal anjam a bole. 9Qotei a tamo naŋgi kumbra bole bole yeqnub qaji naŋgi qa osiq dal anjam atosai. Tamo naŋgi dal anjam gotraŋyoqnsib diqeqnub qaji naŋgi qa osiq dal anjam atej. Tamo naŋgi di naŋgo kumbra agiende. Naŋgi Qotei qoreiyoqnsib une ateqnub. Osib Qotei aqa kumbra dauryqa uratoqnsib olo mandam qa kumbra uge uge yeqnub. Naŋgi naŋgo ai wo abu wo ñumsib moiotnjreqnub. Osib tamo qudei naŋgi dego ñumeqnub. 10Qotei a tamo naŋgi sambala kumbra yeqnub qaji naŋgi qa osiq dal anjam atej. Tamo deqaji qudei naŋgi uŋa wo ŋereŋqa uratoqnsib tamo bei wo bei wo ŋereŋoqnsib sambala kumbra yeqnub. Tamo qudei naŋgi na tamo qudei bajiŋeleŋoqnsib naŋgo segi kaŋgal tamo ateqnub. Tamo qudei naŋgi gisaŋ anjam koba mareqnub. Naŋgi anjam bei siŋgilatoqnsib olo puluoqnsib gisaŋ anjam segi mareqnub. Osib kumbra uge uge gargekoba yeqnub. Qotei a tamo deqaji naŋgi qa osiq dal anjam atej. Naŋgo kumbra uge deqaji na Qotei aqa anjam jeuteqnu. 11Qotei aqa anjam di gisaŋ sai. Di Yesus aqa anjam bole Qotei na e marsiy laqajqa ebej qaji. Anjam bole di aqa utru agiende. Qotei a riaŋ koba ti siŋgila koba ti unu. Anjam di tulaŋ boledamu. Anjam di iga areboleboleigwajqa utru.

Qotei a Pol qa dulej deqa a Qotei biŋiyeqnu

12Gago Tamo Koba Kristus Yesus a na e siŋgila ebej. Osiqa endegsi are qalej, “Pol a na ijo wau ojqa kere.” Degsi are qalsiqa e giltbosiqa wau endi ebej. Deqa e a tulaŋ biŋiyeqnum. 13Bole, nami e Yesus aqa ñam misiliŋyoqnsim a jeutoqnsim a qa anjam uge maroqnem. Ariya e qalie, e nanari tamo sosim a qa ijo areqalo siŋgilatosaioqnem deqa e kumbra di yoqnem. Deqa bati di a e qa olo dulej. 14Osiqa a e qa are tulaŋ boleiyosiq ijo are tigeltetbej deqa bini e gago Tamo Koba Kristus Yesus qa ijo areqalo siŋgilatoqnsimqa tamo uŋgasari naŋgi qalaqalainjreqnum.

15Kristus Yesus a na iga tamo uŋgasari une yeqnum qaji iga eleŋqa marsiq deqa mandamq aiej. Anjam di bole. Tamo kalil naŋgi qusib marqab, “Bole.” O Timoti, e nami une gargekoba yoqnem deqa e na une tamo kalil naŋgi tulaŋ buŋnjroqnem. 16Ariya Yesus Kristus aqa areqalo agiende. Tamo uŋgasari kalil naŋgi endegsib qalieqab, “Bole, Yesus Kristus a une tamo naŋgi qa tariŋsokobaiyoqnsiqa lawo kumbra enjreqnu.” Od, was qu, Yesus a namoqna e qa dulosiq kumbra bole ebej deqa tamo uŋgasari kalil naŋgi aqa kumbra di unsib naŋgi dego a qa naŋgo areqalo siŋgilatqajqa deqa are qaleqnu. Kumbra dena naŋgi ŋambile gaigai sqab. 17Qotei a gaigai gago Mandor Koba sqas. A moiqa keresai. Iga a unqa keresai dego. A segi Qotei bole. Deqa iga kalil bati gaigai aqa ñam soqtoqnsim a biŋiyoqnqom. Bole.

Pol na Timoti minjej, “Ni qoto tamo bulosim kumbra uge kalil gotraŋyoqne.”

18O ijo aŋgro Timoti, Kristen gate naŋgi nami Qotei aqa medabu osib ni qa anjam babtosib wau emeb. E deqa are qalsim deqa e na anjam endi ni mermonum. Deqa ni qusim daurye. Kristen gate naŋgo anjam dena ni siŋgilatmoqnimqa ni qoto tamo bulosim kumbra uge kalil gotraŋyoqne. 19Gotraŋysimqa ino areqalo Yesus qa bole siŋgilat. Osim Qotei aqa ŋamgalaq di ni une saiqoji soqne. Tamo qudei naŋgi segi qalie, naŋgi une yeqnub. Ariya Qotei na naŋgo kumbra tingitetnjrqa laqnaq naŋgi olo urateqnub. Deqa naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatqa asginjreqnaqa qobuŋ a sargumq di paraqas dego kere naŋgi areqalo uge ugeiysib laqnub. Kumbra dena naŋgi tulaŋ ugetnjrqas. 20Agi Himeneus wo Aleksander wo naŋgi aiyel kumbra uge degsib yeqnub. Deqa e na naŋgi aiyel Satan aqa baŋq di atem. Yim dena naŋgi endegsib qalieqab, “Bole, iga olo Qotei misiliŋyqasai.”

Copyright information for BOJ